Naša zbirka hrvatskih narodnih bajki namijenjena je svoj djeci (i odraslima) koji žele uroniti u svevremenske priče i otkriju svoju ljubav prema nadrealnom, životnim situacijama i ljubav prema čitanju. Ove bajke koje smo vam pripremili opisuju mnogo različitih tradicija i, iako smo se većinom fokusirali na hrvatske folklorne priče, podijelili smo i neka zanimljiva folklorna djela iz drugih krajeva svijeta, uključujući urbane legende, mitove, basne, epove i simpatične priče o životinjama.
Dok istražujete različite bajke na našoj stranici hrvatskih narodniih bajki, imajte na umu da sve ove bajke koje se nalaze na popisu imaju zajedničku poveznicu, a to je dijeljenje iz generacije u generaciju.
Bajke
Bajke Ivane Brlić Mažuranić
- Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
- Čudnovate zgode šegrta Hlapića
- Djevojčica i neman
- Jagor
- Kako je Potjeh tražio istinu
- Lutonjica Toporko i devet župančića
- Priča o sultanu Abdali
- Priča o Zorku Bistrozorkom i o sreći
- Regoč
- Ribar Palunko i njegova žena
- Šuma Striborova
- Sunce djever i Neva Nevičica
- Trgovac Nav
- Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče
O hrvatskim bajkama
Hrvatske narodne bajke prenosile su se usmeno s koljena na koljeno, što je rezultiralo nastankom raznih oblika dječjih bajki i priča kakve danas poznajemo. Danas ih čitamo djeci kako bi ih naučili druge (i svoju) kulturu, kako bi razvili ljubav prema čitanju i za modeliranje karaktera i učenja na primjerima kroz simpatične likove koji nailaze na razne realne (i nerealne) situacije i traže izlaz i rješenje za to kako se izvući iz raznih neugodnih situacija i kako dobro uvijek pobjeđuje zlo.
Da bismo u potpunosti razumjeli hrvatske bajke, moramo poznavati tradiciju, kulturu, ljude i povijest Hrvatske. U hrvatskim narodnim bajkama možemo pročitati nestvarne i nemoguće događaje, a osim zanimljivih likova, u bajke su uvijek uključena natprirodna (čudesna) bića: zmajeve, divove, patuljke, čarobnjake, vještice, vile i začarane princeze. Dijelovi predmeta ili prirode oživljuju i dobivaju neobična svojstva pa tako možemo čitati o životinjama koje mogu pričati i razmišljati poput ljudi, čarobnu vodu i izvore koji mogu oživiti mrtve, itd.
Najpoznatija hrvatska bajka je Priče iz davnina književnice Ivane Brlić Mažuranić čija se zbirka bajki smatra remek-djelom i sadrži niz zanimljivih narodnih bahki snažno inspiriranih motivima iz staroslavenske mitologije pretkršćanske Hrvatske. U hrvatskim bajkama vidimo primjere raznih stilova pisanja i književnosti, no najveću poveznicu možemo povući sa stilom bajki Hansa Christiana Andersena i JRR Tolkiena koji spajaju izvorne fantazijske zaplete s narodnom mitologijom.
U hrvatskim bajkama, u radnji često nisu uključena mjesta i vrijeme radnje, a obiluju maštom hrvatskog naroda koji su u njih utkala živu maštu uključujući začarane šume, male Tintiliniće, zanimljive zgode malog šegrta, Potjeha koji sve što želi je pronaći istinu. Neki likovi u bajkama imaju posebne čarobne moći, no većina se oslanja na svoju mudrost, hrabrost i upornost.
Razlika između bajki i priča
Narodne priče
- narodne priče su prenošene usmenom tradicijom bez akreditiranog autora
- likovi su općenito životinje koje djeluju s ljudskim karakteristikama i govore
- više se povlači crta i scenarij iz ljudskog života umjesto u magiji, radi prenošenja morala
- narodne priče izvorno su pisane za narod
Bajke
- bajke su prepričane i napisane narodne priče koje se pripisuju određenom autoru
- likovi uključuju mitska i svjetovna stvorenja
- bajke su ukorijenjene u magiji, s mitskim scenarijima, rijetko se pojavljuju scenariji iz ljudskog života
- bajke su izvorno pisane za aristokratsku publiku